Na čast gradu: Obljetnica otvaranja prirodoslovnog muzeja

Na čast graduPet je godina prošlo od ponovnog otvaranja Prirodoslovnog muzeja Dubrovnik koji je trideset godina čekao na ponovno puštanje u javnost kako bi građani, ali i mnogobrojni turisti koji rezerviraju smještaj u Dubrovniku, mogli uživati u bogatoj zbirci.

Povodom obilježavanja pete godišnjice ponovnog otvorenja otvaranja Prirodoslovnog muzeja Dubrovnik, otvara se prvi dio izložbe o povijesti i osnivanju Muzeja pod nazivom “Na čast gradu”. Izložba obuhvaća dvije najistaknutije ličnosti: Antuna Dropca koji je zaslužan za osnivanje Domorodnog muzeja (Museo Patrio) kao i doprinos gospodarskom razvoju dubrovačkog kraja, te njegovog nasljednika Balda Kosića.

Na čast gradu

Počeci prirodoslovne muzejske djelatnosti u Dubrovniku vežu se za 1872. godinu kada je u Dubrovniku osnovan Domorodni muzej (Museo patrio), a otvoren je u travnju 1873. u velikoj dvorani Općinske palače. Uz zbirku Trgovačko-obrtničke komore, temelj muzeja bila je privatna prirodoslovna zbirka ljekarnika Antuna Dropca čiji se spomenik nalazi na ulazu u današnji muzej. Muzejski fundus je u prvoj polovici 20. stoljeća upotpunio Baldo Kosić zbirkama faune dubrovačkoga kraja. Upravo je Kosić zaslužan za osnivanje prvih prirodoslovnih zbirki riba, ptica, vodozemaca, gmazova i sisavaca dubrovačkog područja koje je znanstveno obradio te o njima objavio radove.

“Putujući” muzej konačno našao mir

Zbog opsežnosti prikupljenog materijala, nakon Kosićeve smrti javilo se pitanje osiguravanja novih i većih prostora za potrebe Muzeja, pa se zbog potrebe širenja uprave muzej 1932. godine seli u tvrđavu Sv. Ivan, a već 1952. godine u palaču Crijević Pucić. Restrukturiranjem ustanove 1958. godine ponovno seli, ovoga puta na otok Lokrum. Zbog posljedica razornog potresa koji je Dubrovnik pogodio 1979. godine muzej je zatvoren je za posjetitelje, a zbirke su 1988. godine ponovno vraćene u neadekvatni prostor tvrđave Sv. Ivan.

Na čast gradu

Za vrijeme Domovinskog rata dio građe premješten je u Hrvatski prirodoslovni muzej u Zagrebu, kada su inventarizirani minerali (997), alge (340), fosilni puževi i školjkaši (207) te kućice i ljušture mekušaca (1762). Valorizirana su i 544 predmeta ornitološke zbirke. Zbirke su zadnji put preseljene 2003. godine kada su iz Zagreba vraćene u Dubrovnik, a početkom 2009. godine Muzej je svoja vrata ponovno otvorio, u prostorima Androvićeve palače u staroj gradskoj jezgri.

Muzej danas sadrži deset zbirki: mekušaca, minerala i ruda, morskih algi, okamina, ptica, rakova, raznih morskih životinja, riba, sisavaca te vodozemaca i gmazova. Na samom ulazu uz Dropčev spomenik nalaze se izložene dvije kosti plavetnog kita, najveće životinje koja je ikada živjela. Na prvome katu u sklopu privremenog postava izložene su osobito vrijedne prirodnine poput Venerine košarice, vidre, sredozemne medvjedice (primjerak ulovljen u Moluntu 1955. godine), rijetkih ptica nađenih samo na dubrovačkom području te goleme morske kornjače sedmopruge usminjače, koja je ulovljena 1894. godine i prvi je zabilježeni primjerak te vrste u Jadranskom moru.

Na čast gradu

Upravo zbog izuzetno bogatog fundusa koji sadrži neke od rijetkih primjeraka faune kako dubrovačkog, tako i jadranskog ali i svjetskog značaja, ovaj je muzej jedna od stanica u obilasku grada koju turisti koji rezerviraju hotel u Dubrovniku nikako ne bi trebali zaobići.

 

Leave a Reply